Julijanski kalendar se uvodi 45. godine p.n.e. i to nakon najduže godine 46. god. pre nove ere, koja je trajala 445 dana, jer je “Julije Cezar tako odlučio“.
Julijanski kalendar je usklađen sa trajanjem obilaska Zemlje oko Sunca i godina je bila 365 dana. Međutim, pošto, kao što već znamo, revolucija Zemlje nije baš 365 dana već imamo i onih šest sati, nakon vekova i vekova korišćenja ovakvog principa, julijanski kalendar je zaostajao deset godina.
Godine 1582. papa Grgur XIII uvodi gregorijanski kalendar sa 365 dana i prestupnim danom u februaru svake četvrte godine. Julijanski i gregorijanski kalendar razlikuju se za 13 dana. Pošto je SPC ne koristi gregorijanski kalendar već julijanski, dolazi do prividne razlike u tome kada se slavi Božić i Nova godina. Svaka nova godina počne 1. januara i svaki Božić je 25. decembra, ali po julijanskom kalendaru je 13 dana kasnije, pa nam se čini da je naša Nova godina 13. januara, ali to je gledano po gregorijanskom umesto julijanskom kalendaru.
Stari Grci su u III veku pre n.e. korigovali staroegipatski kalendar tako što je godina imala 365 dana, a svaka četvrta imala je 366 dana.